Rijeka Una – jedna, jedina
Legenda kaže da je rijeka Una ime dobila od rimskih legionara koji su pri prvom susretu s ovom jedinstvenom rijekom uzviknuli: Una! - Jedna, jedina!
Una izvire u Hrvatskoj, u ličkom dijelu Zadarske županije, a najvećim dijelom prolazi kroz sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine. Tok ove rijeke, dug 212,5 km, završava u blizini mjesta Jasenovac gdje se ulijeva u rijeku Savu.
Ova rijeka, po mišljenju mnogih najljepša, prirasla je srcu svim ljudima koji nastanjuju njezine obale od davnina. Kako bi očuvali njezinu izvornu ljepotu, bogatstvo bioraznolikosti te kulturno-povijesnog nasljeđa, gornji tok rijeke Une je u Bosni i Hercegovini 2008. godine proglašen nacionalnim parkom.
Rijeka Una velikim dijelom svoga toka čini granicu između dviju država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali još je Aristotel rekao: "Rijeku ne štite granice već ljudi" i na nama je da očuvamo ovo jedinstveno zajedničko blago.
Nacionalni park Una
Od ušća gdje se 12 km duga rijeka Krka ulijeva u Unu (mjesto gdje Una ulazi u BiH) do naselja Lohovo kod Bihaća je najatraktivniji dio cjelokupnog vodotoka Une. Između ostalog i ova činjenica je doprinijela da se spomenuto područje 29. svibnja 2008. godine proglasi Nacionalnim parkom koji nosi ime ove jedinstvene rijeke, "Una".
Na samoj granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine Una se obrušava niz Štrbački buk koji je ujedno jedna od najveličanstvenijih prirodnih atrakcija rijeke Une. Štrbački buk čini niz od nekoliko vodopada, od kojih je najveći visok 24 m. Zbog svoje iznimne ljepote, ali i visine, Štrbački buk je nezaobilazno odredište svih ljubitelja raftinga i polazište za jednu od najprivlačnijih rafting dionica na Uni.
Rijeka Unac
Rijeka Unac izvire kao Mlinski potok, ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine. Unac je prva velika pritoka Une koja svojom iznimnom čistoćom i hladnoćom oplemenjuje Unu te je dodatno rashlađuje. Svojim tokom kroz Nacionalni park Una do Martin Broda teče klisurom, negdje dubokom i do 350 metara.
Rijeka Krka
U blizini mjesta Mali Cvjetnić izvire rijeka Krka te se nakon 5 km ulijeva u rijeku Unu kao jedna od njezinih pritoka. Jednim dijelom svoga toka ova rijeka teče granicom Hrvatske i BiH, a cijelim svojim tokom protiče kroz Nacionalni park Una. Kako je sam prilaz do izvora zahtjevan, posjet izvoru daje mogućnost cjelodnevnog izleta koji uključuje šetnju šumom, brdsko-planinskim područjem gdje silazak u korito ove rječice pruža nesvakidašnje užitke u istinskoj ljepoti netaknute prirode.
Rijeka Dabašnica i kanjon Sklop
Rijeka Dabašnica teče kroz jedan od najdubljih i najneprohodnijih hrvatskih kanjona, a onda se pokraj mjesta Srb obrušava u tri živopisna slapa i dobiva ime Srebrenica. U kanjonu Sklop do sada su uređena dva penjačka smjera.
Babića jezeroNadomak zaseoka Babići nalazi se Babića jezero. S triju strana okruženo vapnenačkim stijenama i planinama, ovo 22 metra duboko jezero kružnoga oblika izrazite je modroplave boje, hladne i čiste vode. Do jezera se može stići terenskim vozilom, pješice ili biciklom.
Nacionalni park Plitvička jezera
Šumovit planinski kraj u kojem se smjestilo 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje, 8. travnja 1949. godine proglašen je prvim nacionalnim parkom u Republici Hrvatskoj. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze, drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.
Park prirode Velebit
Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj, a status zaštite dobio je zbog svojih iznimnih prirodnih vrijednosti i velikog značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Unutar granica Parka smještena su i dva nacionalna parka, Nacionalni park Paklenica i Nacionalni park Sjeverni Velebit. Položaj Velebita, kao i njegova geološka građa, utjecali su na razvoj veoma bogatog i raznolikog živog svijeta zbog čega je još 1978. godine UNESCO planinu Velebit uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere u okviru programa „Čovjek i biosfera“.
Cerovačke pećine
Cerovačke pećine najveći su špiljski kompleks u Republici Hrvatskoj. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeveroistočnoj padini velebitskog brda Crnopac, u južnom dijelu Parka prirode Velebit. Bogate špiljskim ukrasima i kraškim pojavama (ponorima i dimnjacima) ove pećine jedno su od najznačajnijih paleontološko nalazišta špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike (ilirsko - keltska kultura) zbog čega su 1961.godine zaštićene kao geomorfološki spomenik prirode.
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh, Babin vrh, Sveto brdo). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone, okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda.
Rijeka Zrmanja
Rijeka Zrmanja izvire u mjestu Zrmanja vrelo u Lici podno planine Poštak. Svojim tokom od 69km usijeca se u tvrdi i surovi krš tvoreći jedan od najljepših kanjona Republike Hrvatske. U gornjem toku Zrmanja formira 7km široku dolinu, dok ispod Zvonigrada (ostaci srednjovjekovnog grada iznad Zrmanje) teče kroz kanjon do Novigrada gdje se ulijeva u more. Zrmanja obiluje savršeno toplom vodom, prekrasnim kanjonima i sedrenim slapovima zbog čega predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti Zadarske županije.
